Tradicija osvježena suvremenošću

Samo dan prije no što je pola milijuna ljudi u glavnom gradu Hrvatske prisustvovalo najposjećenijem koncertu ikad održanom u našoj domovini, Zadar – stoljećima glavni grad Dalmacije i grad tisućljetne glazbene kulture – okupio je mnogo manji, no i dalje respektabilan broj slušatelja. Simfonijski orkestar HRT-a, Zadarski komorni orkestar i Zadarski plesni ansambl pod dirigentskim vodstvom maestra Ivana Repušića nastupili su 4. srpnja na koncertu otvaranja 65. Glazbenih večeri u Sv. Donatu. Oni koji nisu mogli doći na rimski Forum i pratiti koncert na otvorenom, nisu ga mogli doživjeti u punini (posebice izvedbu Ravelova Bolera popraćenu koreografijom Sanje Petrovski), jer je, za razliku od prethodnih godina, izravan prijenos na Hrvatskoj televiziji izostao.

Novo umjetničko vodstvo
festivala

Doduše, koncert je izravno prenosio Treći program Hrvatskoga radija omogućivši slušanje Mobe Šime Dešpalja. Upravo je ta skladba označila svojevrsnu prekretnicu u glazbenom životu Zadra u 20. stoljeću. Dirigirajući njezinom praizvedbom 1961. godine skladateljev sin akademik Pavle Dešpalj inaugurirao je Glazbene večeri u Sv. Donatu i novoutemeljeni Zadarski komorni orkestar. Time je cijenjena glazbena obitelj Dešpalj potaknula cjelogodišnja glazbena događanja u Zadru, koja su se održala do danas. Od samih početaka festivala isticala se njegova dvojaka uloga – usredotočenost na glazbu srednjeg vijeka, renesanse i baroka (koja je korespondirala s procvatom interesa za ranu glazbu u Europi) te nastupe vrhunskih domaćih i stranih interpreta.

Tome valja pridodati i težnju da festival predstavi rad skladatelja, glazbenika i muzikologa rođenjem i(li) školovanjem vezanih uz Zadar, za što se najviše zalagao bivši umjetnički ravnatelj, pijanist Jurica Šoša.

Sve je te značajke, utkane u identitet festivala, nastavila slijediti udaraljkašica i profesorica na zagrebačkoj Muzičkoj akademiji Ivana Kuljerić, od 2024. nova umjetnička ravnateljica. Ta je svestrana glazbenica (čiji je otac Igor Kuljerić glazbenu školu i gimnaziju pohađao u Zadru) okupila međunarodno renomirane umjetnike, dala priliku mnogim mladim glazbenicima te žanrovskim proširenjem nadasve uspješno u programsku koncepciju festivala unijela svježinu, ostvarivši dobro zaokruženu cjelinu raznolikih glazbenih epoha i žanrova, popraćenu neupitnom kvalitetom interpretacija.

Snimio Marko-Lorenzo Blaslov

Renomirani umjetnici

Osmišljavanje tematskog ciklusa rane glazbe povjereno je pjevačici i muzikologinji Katarini Livljanić, dobro poznatoj publici rodnog Zadra. Više od 20 godina predavala je na pariškoj Sorbonni, dok je trenutačno voditeljica Katedre vokalne srednjovjekovne i renesansne glazbe na Scholi Cantorum Basiliensis. U suradnji s redateljem Olivierom Lexom napisala je scenarij prema talijanskim prijevodima Ovidija, napravila (re)konstrukciju glazbe i uz ansambl Dialogos, koji vodi gotovo 30 godina, te tenora i glumca Pina De Vittorija predstavila svjetsku premijeru glazbeno-scenskog projekta Arijadna živi. Ciklus rane glazbe obuhvatio je i projekciju filma Ponoćna zvona Orsona Wellesa s glazbenim citatima iz renesanse te izvedbe Paola Pandolfa i Amélie Chemin na violi da gamba. Hrvatski barokni ansambl nastupio je u različitim komornim varijantama šest izvrsnih solista (flautistica Ana Benić Šalinović, oboist Stjepan Nodilo, violinistice Laura Vadjon i Helga Korbar, violistica Dagmar Korbar te violončelistica Dora Kuzmin Maković). Zanimljivost koncerta, kojim su proslavili 25 godina djelovanja, odstupanje je od uobičajenog programa, uvrštavanjem Nevere za gudače, flautu i obou Davora Bobića, zasluženo dočekane ovacijama publike u kojoj je bio i sâm skladatelj.

Energija mladih glazbenika

Ovogodišnji je festival pružio nastupe niza vrhunskih umjetnika zavidne međunarodne karijere. Osim s Ivanom Repušićem, dugogodišnjim šefom dirigentom Orkestra Minhenskog radija, a od ove koncertne sezone glavnim glazbenim ravnateljem Lajpciške opere, Zadarski komorni orkestar nastupio je pod ravnanjem Tomislava Fačinija, ujedno i bivšim umjetničkim ravnateljem Večeri, uz mezzosopranisticu Dubravku Šeparović Mušović. Posebnu je poslasticu predstavljao zvuk Stradivarijeve violine iz 1709. na kojoj je muzicirao Roman Simović, koncertni majstor Londonskog simfonijskog orkestra. Na završnom koncertu festivala ansamblu Acoustic Project Dubravka Palanovića pridružio se harmonikaš Leonardo Rojnić u fenomenalnim izvedbama djela mahom hrvatskih suvremenih skladatelja.

Pedagoški rad potaknuo je Ivanu Kuljerić da pozove mnoge mlade nadarene glazbenike. Jan Niković održao je pijanistički recital, a violinist Matej Mijalić, prošlogodišnji pobjednik Natjecanja Ferdo Livadić u Samoboru, nastupio je s  pijanistom Arsenom Dalibaltayanom. Od komornih sastava koncerte su održali međunarodni kvartet saksofona Ardemus (čiji je član i Lovro Merčep), zatim Trio Samobor (violinistica Eva Mach, violončelistica Petra Kušan i pijanistica Mia Pečnik) te Duo Impuro. Čine ga saksofonist Samuele Molinari i pijanistica Celeste Sartori – ovogodišnji pobjednici međunarodnog glazbenog natjecanja Città di Palmanova. Treća je to godina zaredom da se nastupom talijanskih glazbenika na Večerima prigodno obilježi godišnjica upisa zadarskih bedema na popis Svjetske kulturne baštine UNESCO-a. Izuzetnom energijom, talentom i strašću za improvizacijom publiku su oduševili polaznici Ljetne jazz škole Hrvatske glazbene mladeži u Grožnjanu, koji dolaze iz dvadesetak zemalja diljem svijeta, okupljeni u JM Jazz World Orchestra pod dirigentskim vodstvom Luisa Bonille.

Jazz i Tvornica snova

Jedan je to od četiriju koncerata čijim je žanrovskim proširenjem Ivana Kuljerić nastojala vjernoj publici Večeri i zadarske koncertne sezone približiti suvremeniji izričaj. Slušatelji uglavnom navikli na tradicionalan zvuk repertoarnog kanona i izostanak interakcije s izvođačima očito još nisu stasali za to, no to nikako ne umanjuje vrijednost takve odluke. Ona je pružila kvalitetnu nadogradnju programske koncepcije festivala, koja se potvrdila i dobrim odazivom domaće i strane publike. Skladbe s prošlogodišnjeg albuma Echoes of home, koji spaja jazz i folklorni idiom izvele su pjevačica Tatiana Nova i pijanistica Julija Perminova. Autorske skladbe i obrade Arsena Dedića, Alfija Kabilja i dr., inspirativno i nadasve emotivno angažirano izvela je Lana Janjanin uz trubača Tomaža Gajšta, kontrabasista Jošta Lampreta i udaraljkaša Žigu Smrdela. Multiinstrumentalni francuski duo Strange Things (Clément Charpentier i Nikola Krbanyevitch) posvećen je istraživanju zvuka i stvaranju autorskih videa s ciljem pružanja nove perspektive na klasična djela korištena u filmovima. Duo je, uz Kvartet saksofona Ardemus i harmonikaša Leonarda Rojnića, održao radionice nazvane Tvornica snova te u neposrednom razgovoru sa zainteresiranima predstavio svoje instrumente i glazbu koju izvode.

Osim te novìne, uz dosad uobičajene zadarske crkve i koncertne prostore, novi su prostori koncertiranja na otvorenom donijeli fuziju zvukova prepoznatljivih za ljeto. Između pjesama Lane Janjanin kao svojevrsni intermezzo „svirale su“ morske orgulje, dok je izvrsne članove ansambla Acoustic Project pratio stalni kontrapunkt cvrčanja cvrčaka. Dalo je to posebnu draž festivalu koji danas, sa 65 godina kontinuiranoga rada, ne da nije za umirovljenje, nego osvježen umjetničkim vizijama vodstva, praćenih uvažavanjem tradicije, odvažno korača ususret novim izazovima i uspjesima.